Bez obzira kupujemo li odjeću, elektroniku ili kućanske potrepštine, natpisi poput „-50%“ ili „Samo danas!“ gotovo uvijek privuku našu pažnju. Ideja da možemo nešto dobiti po znatno nižoj cijeni izaziva osjećaj zadovoljstva, pa čak i euforije. Međutim, iza te atraktivne fasade velikih sniženja često se kriju složene marketinške taktike koje nisu uvijek u korist potrošača. Iako postoje iskrena sniženja, velik broj popusta temelji se na trikovima koji imaju za cilj povećati prodaju, a ne pružiti stvarnu vrijednost kupcu.
Kako trgovci kreiraju iluziju sniženja?
Jedna od najčešćih taktika je umjetno napuhavanje „stare cijene“. Trgovac može navesti „prethodnu“ cijenu koja nikada nije bila stvarna tržišna vrijednost proizvoda. Time se popust čini većim nego što zapravo jest. Na primjer, proizvod koji se inače prodaje za 199 kuna može biti prikazan kao „prije 299 kn, sada 199 kn“, iako ta viša cijena nikada nije bila korištena. Ova praksa, iako zakonski upitna, još uvijek se koristi, posebno u online trgovinama gdje je provjera cijena teža.
Lažna hitnost i vremenski ograničene ponude
Još jedan čest trik je stvaranje osjećaja hitnosti. Oglasi koji naglašavaju kako „akcija vrijedi još samo 2 sata“ ili „ostala su samo 3 komada“ dizajnirani su da izazovu impulsivnu kupnju. Psihološki, strah od propuštanja (tzv. FOMO – fear of missing out) potiče korisnika da reagira brzo, često bez dubljeg razmišljanja ili provjere je li sniženje zaista povoljno.
Korištenje psihologije cijena
Jedan od najstarijih marketinških alata je „psihološko određivanje cijene“. Umjesto da se proizvod označi kao 100 kn, on se prodaje za 99,99 kn – što u mozgu potrošača djeluje znatno jeftinije, iako je razlika zanemariva. Ista logika koristi se i kod višestrukih ponuda, primjerice „3 za 2“ ili „drugi artikl -70%“, koje djeluju primamljivo, ali često potiču kupca da potroši više nego što je planirao.
Sezonska sniženja i stvarno stanje zaliha
Sniženja nakon blagdana, Black Friday, ljetna i zimska rasprodaja – sve su to periodi kad trgovine agresivno komuniciraju popuste. Iako se u tim razdobljima doista mogu pronaći prave prilike, mnogi trgovci manipuliraju količinom dostupne robe, ili unaprijed podižu cijene da bi ih kasnije „smanjili“. Neki čak i kreiraju posebne serije proizvoda lošije kvalitete koje se nude isključivo tijekom sniženja.
Online trgovine i njihova „dinamička“ cijena
U e-commerce svijetu postoji još jedna sofisticirana praksa – dinamičko određivanje cijena. To znači da se cijena proizvoda može mijenjati ovisno o vašem ponašanju na web stranici, povijesti pretraživanja ili čak lokaciji. Primjerice, ako često pregledavate određeni proizvod, sustav može to protumačiti kao snažan interes i postepeno podići cijenu, stvarajući iluziju da ste ga „ulovili na popustu“ kad konačno kupite.
Što kaže zakon i kako se štite potrošači?
U Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, postoje propisi koji reguliraju oglašavanje sniženja. Zakonom je propisano da „stara cijena“ mora biti najniža cijena koja je bila primjenjivana tijekom prethodnih 30 dana. Međutim, provođenje ovih pravila nije uvijek jednostavno, a kazne za prekršitelje često nisu dovoljne da obeshrabre sumnjive prakse. Zato je važno da i sami potrošači budu educirani i oprezni.
Alati i trikovi za prepoznavanje stvarnih popusta
Postoje načini kako se zaštititi. Prvo, preporučljivo je koristiti alate koji prate promjene cijena – postoje proširenja za preglednike poput Honey ili Keepa (za Amazon), koji prikazuju povijest cijena proizvoda. Također, upisivanjem proizvoda u tražilice i usporedbom cijena na više web shopova lako možete vidjeti je li popust iskren. Osim toga, izbjegavajte impulzivne kupnje – uzmite vremena za razmišljanje, čak i kad vas sustav „gura“ prema brzom djelovanju.
Što kažu potrošači – stvarna iskustva
Razgovarali smo s nekoliko redovitih kupaca koji su dijelili svoja iskustva sa sniženjima. Martina iz Rijeke kaže da je jednom kupila haljinu na 70% sniženju, da bi istu kasnije vidjela po istoj cijeni izvan „akcije“. Ivan iz Zagreba koristi aplikaciju koja prati cijene proizvoda i kaže da su „najveći popusti često samo marketinški trikovi“. Petra iz Osijeka smatra da najbolji način da se uštedi je planirati kupovinu unaprijed, a ne čekati akcije koje se temelje na emocionalnim impulsima.
Kada se sniženja zaista isplate
Iako su mnoga sniženja marketinški trik, postoje i situacije kada su ona zaista korisna. Trgovine koje imaju jasnu politiku cijena, poznate robne marke koje nude transparentne popuste, te rasprodaje krajem sezone kada trgovci žele isprazniti zalihe – sve su to primjeri kada se može uštedjeti bez zavaravanja. Kupci koji redovito prate cijene i znaju što žele kupiti često su u prednosti jer mogu prepoznati autentične prilike.
Korisne navike pri kupnji na sniženjima
Iskusni kupci razvijaju određene navike koje im pomažu da ne nasjednu na manipulacije. Jedna od njih je vođenje bilješki o cijenama proizvoda koji ih zanimaju, usporedba više trgovina, te korištenje popisâ i budžeta. Također, korisno je pretplatiti se na newslettere provjerenih trgovina kako biste dobili informacije o stvarnim popustima. Planiranje, racionalnost i informiranost najbolji su saveznici kada krenete u „lov na sniženja“.